Oton GlihaTrebinjska brigada1946.ulje, platno615 x 780 mmMMSU-173
Oton Gliha (Črnomelj, 1914. – Zagreb, 1999.) studirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Omera Mujadžića, Ljube Babića i Marina Tartaglije. Diplomirao je 1937., a godinu dana poslije, kao stipendist francuske vlade, odlazi na usavršavanje u Pariz i tamo ostaje do 1939. Prvi je put, kao mladi neafirmirani slikar, izlagao 1938. na povijesnoj izložbi Pola vijeka hrvatske umjetnosti. Prva samostalna izložba priređena mu je 1954. u Zagrebu, nakon čega neprekidno izlaže na mnogobrojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Njegovi se radovi nalaze u zbirkama najvećih muzeja Hrvatske i bivše Jugoslavije te u privatnim domaćim i inozemnim zbirkama. Glihini su radovi i u fundusima svjetskih muzeja: Museu de Arte Moderna, Rio de Janeiro, The Picker Art Gallery, Colgate University, Hamilton, New York, Museo d'Arte Moderna, Torino, a slika Bijele gromače iz 1958. otkupljena je za zbirku Solomom R. Guggenheim Museuma, New York.
Po završetku Akademije kao mladi slikar odlazi u Pariz gdje se upoznaje s radom Cézannea i fovista, čiji je utjecaj vidljiv u njegovim najranijim radovima izrađenim u realističkoj maniri. U ratnim i poratnim godinama slika portrete, mrtvu prirodu te prikaze radnih akcija u kojima prevladava jasan crtež, čvrste forme i suzdržan kolorit. Provodeći sve više vremena na otoku Krku i u Hrvatskom primorju otkriva specifične krajolike koji mu postaju opsesija i kojima će se baviti do kraja života. U početku stvara realističke pejzaže koje sredinom 50-ih godina zamjenjuje apstraktnim formama. Mimetičko u njima postaje sekundarno, a oblici se svode na znak, na bit, na gromače. Podneblje u kojem je živio, krčki i primorski pejzaži s karakterističnim suhozidima, neprekidna su mu inspiracija. Stalno proučava isti motiv koji varira u brojnim izvedenicama, radeći uvijek nove forme i kolorističke ritmove.
Uz slike, Gliha je izradio veći broj grafika i crteža. Crteže je radio na terenu, bilježeći njima svoje likovne misli na osnovi kojih je poslije uljem na platnu gradio složenije kompozicije. Surađivao je i s uglednim arhitektima te dobivao brojne narudžbe za javne prostore (npr. kameni mozaik u pristanišnoj zgradi Aerodroma Rijeka na otoku Krku, kameni mozaik u hotelskom naselju Ad Turres u Crikvenici, svečani zastor Narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci, kameni mozaik u Kulturnom domu Peščenica u Zagrebu, diptih za zgradu Jadroagenta u Rijeci). Takvom vrstom intervencija u arhitektonske objekte umjetnički su se radovi predstavljali široj javnosti.
Trebinjska brigada nastala je u poratnom razdoblju kada Gliha, zajedno sa skupinom jugoslavenskih umjetnika, odlazi na putovanje po Bosni i Hercegovini. Od njih se zahtijevao određeni društveni angažman, a Gliha svoj doprinos daje slikajući radne akcije. Za vrijeme izgradnje Omladinske pruge 1946., boravi u Visokom gdje nastaje ciklus slika Trebinjska brigada u kojem izrađuje figuralne skupne prikaze kojima će se baviti jedino u ovom kratkom razdoblju svojega stvaralaštva.
Središte slike zauzima zemljano brdašce uz koje se penju ženski likovi (i jedan muški lik) u radnoj odjeći s raznobojnim rupcima na glavi gurajući ručna teretna kolica koja na vrhu brda istovaruju. Klasična piramidalna kompozicija, jednostavan crtež, čvrsti volumeni, prigušen kolorit te impostacija likova daju slici smiren i monumentalan ton.
(V. B.)