Ferdinand KulmerSMBprvi list iz grafičke mape Kulmer 1958.serigrafija u boji, papir, 43/200500 x 360 mmMMSU-603Izdavač: Naprijed, ZagrebUredništvo: Božo Bek, Zlatko Prica, Dragovan ŠepićTehnički urednik: Ivan PiceljTisak: Atelier za serigrafiju, ZagrebOtisnuo: Zvonimir Melnjak
Ferdinand Kulmer (Cap Martin/Francuska, 1925. – Zagreb, 1998.) pripada prvoj generaciji poslijeratnih slikara. Studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Budimpešti u klasi prof. Burghardta i na Akademiji u Zagrebu. Specijalizaciju kod profesora Đure Tiljka započinje 1948., a dvije godine poslije uključuje se u Majstorsku radionicu Krste Hegedušića. Godine 1957. postaje član grupe Mart koja je tada predvodila avangardna kretanja u nas. Kulmer se među prvima priklonio slikarstvu ekspresivne geste i povezao sa zbivanjima na europskoj umjetničkoj sceni, posebice s onima u Parizu. Francuski kritičar Michel Tapié i skupina slikara šarene École de Paris ostavili su snažan dojam na Kulmera koji je u toj fazi započeo slikati informelno, mračnim tonovima i reljefnim nanosima boje. Krajem pedesetih s jugoslavenskim umjetnicima izlaže po Europi i u glavnim američkim gradovima u okviru putujuće izložbe 60 slika jugoslavenskog slikarstva, u organizaciji Komisije za kulturne veze s inozemstvom, a 1972. na 3. međunarodnoj izložbi originalnog crteža u Rijeci. Njegova Smeđa slika nastala 1960. nalazi se u zbirci GalerijeTate u Londonu. Od 1961. radio je kao profesor na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu.
U fundusu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci nalaze se djela Ferdinanda Kulmera koja zapravo objedinjuju četiri desetljeća njegova stvaralaštva, od figuracije do gestualne apstrakcije, od neoekspresionizma do postmodernizma. Kulmer je bio erudit i u životu i u radu u kojemu je uvijek opće prihvaćene stilove pretvarao u sebi svojstven izraz.
Pedesetih godina 20. stoljeća, u vrijeme razvoja socrealizma, tisak postaje konkurentniji pa umjetnici stvaraju grafičke listove koji postaju dostupniji u obliku programskih nakladničkih cjelina grafičkih mapa. U tu svrhu izdavač Naprijed iz Zagreba tiska grafičke mape dvanaestorice renomiranih umjetnika - I. Generalića, K. Hegedušića, O. Hermana, A. Kinerta, F. Kulmera, I. Lovrenčića, E. Murtića, Z. Price, I. Picelja, K. Angeli Radovanija, M. Stančića i F. Vaića, raznih poetika, stilova, pravaca i kretanja, koje se nalaze i u Zbirci grafika Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.
Grafička mapa Kulmer sadrži osam listova numeriranih i potpisanih olovkom ispod otiska, životopis umjetnika na hrvatskom i engleskom jeziku te popis naslova serigrafija.
Tiskano je 200 mapa potpisanih i obilježenih arapskim brojevima (1-200), 10 mapa za umjetnika obilježenih rimskim brojevima (I-X) i 2 mape za izvođače obilježene slovima (A, B).
Na grafičkom listu SMB iz grafičke mape Kulmer oblici sive, smeđe i crne boje slobodno su raspoređeni na zrnatoj crno-bijeloj površini. Sve je jasnije Kulmerovo napuštanje figuracije, iako oblici ostavljaju mogućnost popunjavanja svojih praznina i povezivanja prema načelu slagalice.
(D. Z.)